Vina Kalazić dio šampionske ekipe u Rusiji

Na „Russian Wine Fairu“ održanom od 17. do 19. studenog u ruskom glavnom gradu Moskvi „Vina Kalazić“ osvojila su zajedno sa svim hrvatskim izlagačima nagradu Grand Prix sajma za odanost tradiciji i visoku kvalitetu. Ovaj međunarodni sajam vina i pića odao je tako veliku čast hrvatskim vinarima, a oni su to dodatno zaslužili organiziravši u okviru svog štanda i „Croatia Gourment Festival“. Renomirani hrvatski chefovi predvođeni Brankom Ognjenovićem kuhali su delicije kontinentalne i primorske Hrvatske te ih naravno sljubljivali uz vina. Inače, na sajmu su se predstavili vinari iz 12 zemalja, a hrvatski predstavnici bili su: Bodren, Lagradi, Udruga Moslavačka vinska cesta (vinarije Mikša, Trdenić, Marinčić, Jaram, Miklaužić i Kašner), Obrt Bartolović, Vinarija Zdjelarević, Galić, Krauthaker vinogradarstvo i podrumarstvo, Feravino, Kutjevo, Vina Kalazić, Agrokor vina, Kabola, Poljoprivredno trgovački obrt Matić, Kozlović vina, Roxanich, P.Z. Vrbnik, Obrt Kunjas, Dalmacijavino, Enjingi vinarstvo i vinogradarstvo, Vinarija Antunović, Vina Jakob, Skaramuča vina, Zlatan otok, Korta Katarina, Saint Hills i Badel 1862.

Vinoteka Vina Kalazić

Posjetite nas na novoj adresi u našoj vinoteci. Od sada se nalazimo na adresi Vijenac Jakovca Gotovca 7. U standardnoj ponudi svih naših vina, možemo vam ponuditi i čaše za vino te sav ostali vinski pribor.

Kušaonica Vina Kalazić

Posjetite našu kušaonicu na Batinskom brdu, podno Augustinčićeva Spomenika pobjedi, odakle se pruža prekrasan pogled na Dunav i Bačku.

Za vas smo u mogućnosti organizirati degustacije naših visokokvalitetnih vina a moći ćete i naučiti ponešto o vinu.
Ukoliko ste zainteresirani posjetiti nas, kontaktirajte nas na telefon 098 314 130 ili na email anita@kronos.hr

Očekujemo vas.

Beo Wine Fair sajam – Vina Kalazić Šampion natjecanja

Na Međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića Beo Wine Fair 2011, od stotinu ocjenjivanih vina nagrađeno je čak 28 hrvatskih. Šampion natjecanja su vina Kalazić s tramincem, a velik uspjeh postigli su i slavonski vinari iz Kutjeva, Feravina i Galića osvojivši sedam velikih zlatnih medalja za graševine i frankovku, priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore.

– Sajam Beo Wine pokazao se dobrom odlukom za nastup i prezentaciju naših vinara što dokazuju ne samo nagrade nego i veliki interes za hrvatskim vinima – rekao je Rajko Ružička, pomoćnik direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

– Kako dio naših vinara ima svoje distributere u Beogradu, nastup na ovom sajmu prilika je za njihovu dodatnu promociju – dodao je Ružička istaknuvši kako su tvrtke iskazale svoje zadovoljstvo i poslovnim kontaktima i distributerima koji još nisu imali priliku upoznati visoku kvalitetu hrvatskih vina.

U organizaciji HGK te u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH, 12 tvrtki iz područja proizvodnje vina te jedna udruga predstavljali su se na Beo Wine fairu 2011. Na zajedničkom štandu površine sto četvornih metara izlagale su tvrtke, odnosno proizvođači vina: Agrokor – vina; Badel 1862; Dubrovački podrumi; Feravino; Galić; Krauthaker; Kronos; Kutjevo; Lagradi; Terra divina; Zelenika Ilok; Zlatan otok te Udruga Žlahtina.

Na sajmu se promiče i vinski turizam, a održavanje ove manifestacije istodobno sa Sajmom turizma, najatraktivnijim i jednim od najposjećenijih sajmova, govori o značaju ovog događaja i u turizmu.

Izvor: Večernji list

Vino koje voli hranu i tulum koji slijedi

Kalazić, Pinot crni 2007.
Ovo vino kvalitetom nadmašuje većinu skupih domaćih crnjaka, a cijenom je povoljnije od doslovno svih.
Utjelovljuje najljepše karakteristike pinota, voćnost i aromatičnost, ali k tome još i Baranji svojstvenu širinu, bogatstvo i punoću okusa.

Za cijeli tekst kliknite ovdje.

Ugodno iznenađenje iz Baranje

Baranjska vinarija Kalazić neduga je vijeka na sceni, ali već je skrenula pozornost kakvoćom i brojem svojih vina. Ovo je kompleksno vino, bogato i aromama i okusom, snažno i pitko.

Za cijeli tekst kliknite ovdje.

Gotovo impresivna i jeftina vina iz Baranje

Piše: Davor Butković | Jutarnji list | Datum objave 04.07.2009

Kalazić je nova vinarija koja je prve vinograde posadila prije pet godina

Moram, sa zadovoljstvom, priznati da me već jako, jako dugo jedan novi hrvatski vinar (ne računajući, naravno, atanciju Meneghetti, no ondje su i očekivanja bila visoka) nije tako ugodno iznenadio i toliko razveselio kao baranjska vinska kuća Kalazić. U redu, zna se da je Baranja jedno od potencijalno najvrednijih hrvatskih vinorodnih područja, koje se još nije afirmiralo isključivo zbog dugogodišnje zapuštenosti i vinograda i podruma. Zna se da je u posljednjih nekoliko godina Belje učinilo golemi iskorak sa svojim vrlo dobrim vrhunskim graševinama i chardonnayima, kao i s luksuznom etiketom Goldberg. No Kalazić je posve nova vinarija (koja posluje u sklopu tvrtke Kronos), koja je prve vinograde posadila prije samo pet godina. Vina Kalazić sada posjeduju 16 hektara vinograda na lokaciji Banska kosa, na kojima uzgajaju najpoznatije međunarodne sorte, kao i graševinu.

Od desetak vina koje sam kušao protekli tjedan, najsnažniji dojam ostavili su mi Cabernet sauvignon iz 2006. i Chardonnay iz 2007. Kalazićev Cabernet sauvignon iz 2006. jedno je od najboljih hrvatskih kontinentalnih crnih vina koja sam uopće probao (ok, konkurencija i nije prevelika). Ono je na nosu lako prepoznatljivo, puno crnog ribizla, kupina i borovnica, s laganom, nježnom nijansom mente, koja aromi daje svježinu. Na okusu je, pak, srednje puno, gotovo bez rubova (što je neobično za hrvatska crna vina), sasvim lagano vanilizirano i jako osvježavajuće. Riječ je o elegantnom, izbalansiranom cabernetu, koji se odlično slaže s hranom.

Cabernet iz 2007. imao je, nažalost, primjetni aftertaste po bačvi. Pinot noir je, pak, definitivno predžemast, pregrub i napravljen preteškom rukom za tako plemenito i osjetljivo grožđe. Isto vrijedi i za rizling, koji nema baš niata s elegancijom, eteričnošću, svježinom pa ni tipičnim aromatskim sklopom finih rizlinga. No pinot noir i rizling spadaju u najkompliciranije sorte uopće. S druge strane, Kalazićev je chardonnay iz 2007. gotovo jednako uspio, kao i cabernet iz 2006. Chardonnay iz 2007. puno je, gusto, moćno, ekstraktno vino s fantastičnim voćem, s izvanrednom teksturom, dobro inkorporiranim sekundarnim aromama, ali i sa zastrašujućih 15,7 posto alkohola. Ne znam postaje li istočna Hrvatska žrtva globalnog zatopljenja, no bijelo vino sa 15,7 posto alkohola naprosto mora imati visoke kiseline da bi potpuno uspjelo. Ovome vinu, nažalost, nedostaje svježina. Ono je jako, jako dobro, ali se teško pije, za razliku od austrijskih 16-postotnih rizlinga ili, pak, od luksuznog bordoakog Pavillon Blanca, koji posljednjih godina varira između 14 i 15 posto. No neovisno o ovim zamjerkama, Kalazićev chardonnay jedno je od najzanimljivijih domaćih bijelih vina. Vina Kalazić neobično su jeftina u odnosu na kvalitetu. Trebalo bi ih kupovati na sanduke dok ne poskupe.

Osobna iskaznica:

Gastronomska preporuka: Cabernet svježinom i elegancijom doslovno čini hranu ukusnijom. Mislim da bi ovaj cabernet obavezno valjalo kušati i uz pećenu ili dimljenu tunu te uz srdele. Chardonnay je, pak, toliko moćan da mi napamet padaju jedino veliki škampi i jastozi ili umaci s aromatičnim gljivama. Ili da ga se pije uz crveno meso.

Cabernet sauvignon 2006, Chardonnay 2007.

proizvođač: Vina Kalazić, Baranja

alkohol: Cabernet sauvignon 12,8, a Chardonnay 15.7 posto

ocjena:
Cabernet: 7,5-8/10
Chardonnay: 7,5

Predstavljena vrhunska vina “Kalazić”

U VINARIJI “KALAZIĆ” OVE GODINE NAPUNJENO 150.000 BUTELJA VINA
Objavljeno: 24.11.2008 – Glas Slavonije

Vinarija “Kalazić” u petak je predstavila šest sorti vina od ukupno deset koliko ova vinarija proizvodi od grožđa iz vinograda smještenih između Zmajevca i Batine. Upravo lokaciju s idealnom mikroklimom istaknuo je Slavko Kalazić, direktor vinarije, rekavši kako su uvjeti za vinogradarstvo na našem području bogomdani. Inače, u vinariji “Kalazić” ove je godine proizvedeno približno 130.000 litara vina, a pošto se većina buteljira, to znači proizvodnju od nešto više od 150.000 butelja. “Radi se o visokokvalitetnim, vrhunskim vinima, za koja bi gotovo bio grijeh pakiranje u boce od litru. Naše tržište još uvijek nije dovoljno spremno za ovakva vina jer su kod nas ljudi još uvijek skloniji bocama od jedne litre te manje kvalitetnim i jeftinijim vinima. Prilika za proizvođače vrhunskih vina je u zapadnoj Europi i Americi te se oslanjamo na izvoz. Mi smo još mlada vinarija, ovo nam je praktički prva prava godina i sada ostvarujemo kontakte za izvoz”, rekao je Kalazić. (I.S.)

Kulturna događanja u Batini

Od kulturnih događanja treba napomenuti već tradicionalan običaj obilježavanja Blagdana sv. Vinka (Vinceška). Običaj se slavi već od najranijih dana, a vezan je uz blagoslov vina. U prošlosti je običaj bio moliti za blagoslov vina, a danas se gosti i znalci vina okupljaju radi razmjena iskustava i druženja uz vatru pekući kobasice na ražnju ili kuhajući prema tradicionalnoj recepturi autohtono jelo grah sa slaninom. Zimi se organiziraju pokladni običaji, buše. Već tradicionalno u utorak pred čistu srijedu se organizira pokladna svečanost, gdje se ljudi odijevaju u nošnje ili neka druga tradicionalna ruha posebno odabrana za to. Slavljem i oblačenjem raznih ruha, koje traje od nedjelje do srijede, se “izruguje svemu lošemu i zlom što je bilo u protekloj godini, a slavi blagostanje i dobro koje dolazi”. Uz običaje buša, postoje i male buše, dječja pokladna svečanost.

Baranjski bećarac je folklorna manifestacija nastala u općini Draž. Održava se svake godine u jednom od četiri sela Općine. U okviru te manifestacije održavaju se mnoga druga događanja poput izbora najljepše djevojke i snaše, najzanimljivije radne odjeće, izložbe i degustacije starih jela i kolača, izložbe starog namještaja, izložbe ručnih radova, starog alata ili drugih predmeta iz “bakinih” škrinja. Na završnoj svečanosti folklorne skupine prikazuju običaje svojih krajeva.

Kroz šume protječu kanali, pa je to prirodno mrijestilište velikog broja ribljih vrsta. Jednom do dva puta godišnje se ovdje organiziraju ribolovni susreti internacionalne razine, no najčešći su oni na regionalnoj razini.

U šumama također obitava mnogobrojna divljač za koju je karakteristično da svoja staništa ima upravo na području baranjskih šuma što predstavlja pravi izazov za svakog ljubitelja lova. Tako uz domaće lovce i goste iz cijele Hrvatske, možemo vidjeti mnogobrojne inozemne goste, kako iz drugih europskih država, tako i sa drugih kontinenata.

Uz Batinu se nalazi Zeleni otok, otok koji je sastavni dio Batine. Otok pruža puno mogućnosti odmora i razonode. Tu se nalazi i Batinska plaža, vikend naselje, ribički tereni, igrališta, a upravo s Batinske plaže kreće regata mira koja se proteže preko Vukovara do Iloka. Regata mira se održava svake godine, a u njoj sudjeluje do 120 sudionika iz Hrvatske, Srbije i Mađarske sa 35 – 40 čamaca. Cilj ove manifestacije je, uz dobru zabavu, promocija kontinentalnog i riječnog turizma, a prije svega Regata mira je simbol žrtava, simbol gradnje i rušenja mostova ali i nečovječnosti koje su se događale na ovom području. U tri dana regate, čamci prijeđu i do 300 kilometara u jednom smijeru, dok im je povratak iznimno olakšan tegljačem šlepom. Cijela manifestacija se održava pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske.

Na Zelenom otoku se također svake godine u kolovozu održavaju moto susreti na kojima sudjeluju bikeri iz cijele Europe.

Obilje zelenila i čist okoliš, puteljci i staze duž brda, razlog su što se svake godine u svibnju organizira mali maraton na kojem se skupe trkači iz cijele Hrvatske, no i iz drugih zemalja.

Umjetničke kolonije su konstantno prisutne i na njima sudjeluju umjetnici, kipari i slikari iz cijele Hrvatske.

Poznata su i tradicionalna natjecanja u kuhanju fiš paprikaša, koja se održavaju u ožujku svake godine, a činjenica da svaki puta imaju sve više natjecatelja ukazuje na sve veće zanimanje za takvo gastronomsko događanje.

Svake godine u Batinu uplovljava oko 16.000 stranih turista i time ovo područje dobija dodatno na važnosti te sve više dolazi do izražaja potreba ruralnog razvoja u turističkom i kulturološkom smislu. Ista potreba za razvojem i kapacitiranjem se dodatno povećava zbog činjenice da je predviđena izgradnja riječnog pristaništa na Dunavu u Batini.

Također je važno za spomenuti da je prema regionalnom, kao i lokalnom planu razvoja ruralnog turizma predviđena izgradnja biciklističke staze, a sa ciljem povezivanja ovog područja u mrežu europskih biciklističkih staza. Neke od biciklističkih ruta već su izgrađene, dok su druge za sada samo definirane te slijedi izgradnja potrebite infrastrukture.