Frankovka
Neka istraživanja ukazuju da Frankovka ima dva centra podrijetla: Hrvatska i područje Franken u Njemačkoj. Osim u Hrvatskoj danas se dosta uzgaja u Austriji i vrlo malo u sjevernoj Italiji.
Frankovka
Mladi izboj: vršak otvoren, proširen, zelen; vršni listići su otvoreni, zeleni, malo paučinasti.
List: velik, trodijelan sa slabo izraženim sinusima; lice tamno zeleno, naličje svjetlije, malo obraslo dlačicama, zupci su veliki, široki i tupi.
Grozd: srednji, veliki vrlo velik, piramidalan ili čunjast; krila su slabo izražena, vrh grozda zaokrenut u stranu. Bobica srednje velika, okrugla: kožica je dosta debela i čvrsta, tamnomodre boje. Meso je sočno, sok je neutralnog okusa, s manjim sadržajem šećera, izražene kiseline.
Agrobiološka svojstva: Frankovka je bujna sorta, kretanje vegetacije je kasnije. Mladica je jaka duga s dugim internodijima. Prikladna je za uzgajanje u različitim uvjetima tla i položaja. Na nižim položajima vino je lagano slabo obojeno. Na obrončastim povišenim položajima uz dobar prirod daje vino vrlo dobre kakvoće.
Uzgojni oblik i rezidba: Prikladna je sorta za različite sisteme povišenih i visokih uzgoja veće ekspanzije, može se primijeniti kratka ili mješovita rezidba. Radi bolje kvalitete opterećenje treba uskladiti prema uvjetima tla i klime.
Rodnost: Rodnost je velika i redovita.
Berba: Dozrijeva u III razdoblju.
Otpornost na bolesti: Nije posebno osjetljiva na gljivične bolesti.
Traminac
Traminac
Mladi izboj: ravan, raširen, vunast, zeleno-bjelkast sa crvenkastim preljevom; vršni listići otvoreni, vunasti zeleno-bjekasti, crvenkastog odsjaja.
List: mali, okrugao, peterodijelan sa vrlo izraženim dubokim sinusima; plojka naborana, tamno zelene boje, zagasit skoro potpuno goli.
Grozd: malen, tup, konusan, često sa kratkim krilima, zbijen ili poluzbijen; bobica srednja, okrugla, boje sivo-crvene; kožica čvrsta, otporna, pokrivena maškom; meso čvrsto, s istaknutom karakterističnom aromom.
Agrobiološka svojstva: Trs je dosta bujan vegetacija kreće rano; mladice su jake internodi srednji, ponekad vegetacija prejaka. Prikladan je za povišena brežuljkasta područja pa i većih visina, a na nižim položajima dobro uspijeva na šljunkovitim i propusnim tlima bez mnogo vapna u području umjerene klime.
Uzgojni oblik i rezidba: Prikladan je za sisteme uzgoja srednje ekspanzije, za srednju ili dužu rezidbu. Zelenom rezidbom potrebno je regulirati raspored mladica da se izbjegne preveliko zasjenjivanje. Zbog zgusnute vegetacije donekle je otežana primjena integralne mehanizacije.
Rodnost: Rodnost je srednja i redovita; nejednolično dozrijevanje posljedica je dugog trajanja faze cvatnje.
Berba: Dozrijevanje je ranije ili u srednje doba. Mehanizirana berba otežana je zbog zgusnute nepravilne vegetacije, smještaja grozdova i težeg odvajanja bobica od peteljčice.
Otpornost na bolesti: Umjerene je otpornosti na gljivične bolesti, a manje je otporna protiv nekih štetnika. Dobro podnosi niske zimske temperature.
Svojstva: boja mu je jača nego kod drugih bijelih vina i kreće se od zelenkasto-žute do zlatno žute s ružičastim odsjajem. Miris mu je izražen (osobito kod mirisnog traminca) i tipičan, može podsjećati i na ružu. U okusu je jako pun , s mnogo ekstrakata (ekstrakt bez šećera bude i do 25 g/l), jak (i sa 14 maligana). Sadržaj kiselina je nizak (obično 5,5 do 6 g/l). Često se proizvodi s ostatkom neprevrela šećera.
