Graševina


Graševina je najrasprostranjenija vinska sorta u Hrvatskoj koja se kod nas još naziva grašica ili talijanski rizling, u Sloveniji laški rizling, u zemljama njemačkog govornog područja welsch riesling, u Italiji riesling italico, u mađarskoj olaszrizling, u češkoj rizling vlasšky.

Graševina

Graševina

Donedavno se unas prodavala pod komercijalnim imenima rizling uz oznaku područja na kojem je proizvedena, npr. Daruvarski rizling, no to je zakonom zabranjeno jer rizling može biti samo rajnski, a graševina i rajnski rizling botanički nemaju nikakve veze.

Pridjev laški u mnogim se narodima koristio kao naziv za druge narode (unas npr. Vlaški), a kod starih Rimljana za sva područja koja nisu bila rimska.

Oko podrijetla graševine još se uvijek dvoji: neki ampelografi tvrde kako joj je domovina Francuska, ali nisu se dogovorili je li riječ o Champagnei ili Alsaceu, dok drugi govore kako dolazi iz austrijskog dijela Štajerske. Unatoč nazivu talijanski rizling, sigurno ne dolazi iz Italije već je riječ samo o netočnom prijevodu pojma welsch riesling s njemačkog jezika.

Danas se najviše uzgaja u Hrvatskoj i Sloveniji gdje su optimalni klimatski uvjeti za sortu pa u dobrim godinama daje iznimno kvalitetna vina, a pogodna je za proizvodnju predikatnih vina, kao i za arhiviranje.

U Hrvatskoj se uzgaja gotovo u svim kontinentalnim vinogorjima, a u pravilu daleko najbolje graševine dolaze s kutjevačkog područja, no u sušnim i vrućim godinama poput 2003. iznimne su kvalitete i graševine iz vinogorja sjeverozapadne Hrvatske poput Plešivice. U dobrim godinama graševina s dobrog položaja podsjeća na svježu sočnu jabuku.

Grožđe kasno zrije, berbe su obično u drugoj polovici listopada, a mlado vino ima prekrasnu svijetlu žuto-zelenkastu boju, dok kod odležanijih graševina prevladavaju žuti tonovi Rizling je zajednička riječ u imenu dviju sorata; rizlinga rajnskog i rizlinga talijanskog. Naš naziv za rizling je graševina, međutim tu se najčešće misli na znatno raspostranjeniji rizling talijanski (graševina ili u nekim krajevima grašica…), a ne na rajnski rizling, pa je otuda i rjeđe upotrebljavan naziv graševina rajnska. Da ne bude zabune, rizling rajnski (graševina rajnska) i graševina (rizling talijanski) su različite sorte.

Rizling je najcjenjenija njemačka sorta od koje se mogu napraviti potpuno suha do vrlo slatka vina. Dok u Slavoniji rizlinzi daju uglavnom suha do polusuha vina, iz toplijih krajeva primjerice iz Australije ili Kalifornije dolaze neka vrlo dobra slatka vina. Naime, rizlinzi obuhvaćaju širok spektar slatkoće (ekstrem je grožđe tretirano botristisom tj. napadnuto dobroćudnom gljivicom poznatom kao plemenita plijesan Botryitis cinerea), a mnogi rizlinzi iz hladnijih krajeva nakon vrenja su posve suhi. Inače, grožđe rizlinga se odlično opire niskim temperaturama, ponegdje čak i do -15 stupnjeva Celzijusa.

Svojstva: kao mlado vino ima lijepu svijetlo žuto-zelenkastu boju, a kod starog vina izraženiji su žuti tonovi. Bouquet je svjež i voćan ako grožđe nije napadnuto plemenitom plijesni (tada je poseban). Po okusu, graševina s dobrog položaja o dobroj godini podsjeća na svježu sočnu jabuku. Kad ima više kiseline i maligana (mogu se popeti i na 12 vol %) vrlo je pogodan za arhiviranje. Od graševine često se rade predikatna vina i pjenušci.