Gotovo impresivna i jeftina vina iz Baranje
Piše: Davor Butković | Jutarnji list | Datum objave 04.07.2009

Kalazić je nova vinarija koja je prve vinograde posadila prije pet godina
Moram, sa zadovoljstvom, priznati da me već jako, jako dugo jedan novi hrvatski vinar (ne računajući, naravno, atanciju Meneghetti, no ondje su i očekivanja bila visoka) nije tako ugodno iznenadio i toliko razveselio kao baranjska vinska kuća Kalazić. U redu, zna se da je Baranja jedno od potencijalno najvrednijih hrvatskih vinorodnih područja, koje se još nije afirmiralo isključivo zbog dugogodišnje zapuštenosti i vinograda i podruma. Zna se da je u posljednjih nekoliko godina Belje učinilo golemi iskorak sa svojim vrlo dobrim vrhunskim graševinama i chardonnayima, kao i s luksuznom etiketom Goldberg. No Kalazić je posve nova vinarija (koja posluje u sklopu tvrtke Kronos), koja je prve vinograde posadila prije samo pet godina. Vina Kalazić sada posjeduju 16 hektara vinograda na lokaciji Banska kosa, na kojima uzgajaju najpoznatije međunarodne sorte, kao i graševinu.
Od desetak vina koje sam kušao protekli tjedan, najsnažniji dojam ostavili su mi Cabernet sauvignon iz 2006. i Chardonnay iz 2007. Kalazićev Cabernet sauvignon iz 2006. jedno je od najboljih hrvatskih kontinentalnih crnih vina koja sam uopće probao (ok, konkurencija i nije prevelika). Ono je na nosu lako prepoznatljivo, puno crnog ribizla, kupina i borovnica, s laganom, nježnom nijansom mente, koja aromi daje svježinu. Na okusu je, pak, srednje puno, gotovo bez rubova (što je neobično za hrvatska crna vina), sasvim lagano vanilizirano i jako osvježavajuće. Riječ je o elegantnom, izbalansiranom cabernetu, koji se odlično slaže s hranom.
Cabernet iz 2007. imao je, nažalost, primjetni aftertaste po bačvi. Pinot noir je, pak, definitivno predžemast, pregrub i napravljen preteškom rukom za tako plemenito i osjetljivo grožđe. Isto vrijedi i za rizling, koji nema baš niata s elegancijom, eteričnošću, svježinom pa ni tipičnim aromatskim sklopom finih rizlinga. No pinot noir i rizling spadaju u najkompliciranije sorte uopće. S druge strane, Kalazićev je chardonnay iz 2007. gotovo jednako uspio, kao i cabernet iz 2006. Chardonnay iz 2007. puno je, gusto, moćno, ekstraktno vino s fantastičnim voćem, s izvanrednom teksturom, dobro inkorporiranim sekundarnim aromama, ali i sa zastrašujućih 15,7 posto alkohola. Ne znam postaje li istočna Hrvatska žrtva globalnog zatopljenja, no bijelo vino sa 15,7 posto alkohola naprosto mora imati visoke kiseline da bi potpuno uspjelo. Ovome vinu, nažalost, nedostaje svježina. Ono je jako, jako dobro, ali se teško pije, za razliku od austrijskih 16-postotnih rizlinga ili, pak, od luksuznog bordoakog Pavillon Blanca, koji posljednjih godina varira između 14 i 15 posto. No neovisno o ovim zamjerkama, Kalazićev chardonnay jedno je od najzanimljivijih domaćih bijelih vina. Vina Kalazić neobično su jeftina u odnosu na kvalitetu. Trebalo bi ih kupovati na sanduke dok ne poskupe.
Osobna iskaznica:
Gastronomska preporuka: Cabernet svježinom i elegancijom doslovno čini hranu ukusnijom. Mislim da bi ovaj cabernet obavezno valjalo kušati i uz pećenu ili dimljenu tunu te uz srdele. Chardonnay je, pak, toliko moćan da mi napamet padaju jedino veliki škampi i jastozi ili umaci s aromatičnim gljivama. Ili da ga se pije uz crveno meso.
Cabernet sauvignon 2006, Chardonnay 2007.
proizvođač: Vina Kalazić, Baranja
alkohol: Cabernet sauvignon 12,8, a Chardonnay 15.7 posto
ocjena:
Cabernet: 7,5-8/10
Chardonnay: 7,5


